„ Čovjek koji je čitav život sakupljao i čuvao nešto što je sredina često nebrigom a ponekad i zlim namjerama odbacivala i sve to vraćao svome narodu zavređuje da mu sredina, ako već ne podigne spomenik za života ono barem uzme otisak duše za kasnija pokoljenja.”
1911. – 2000.
Obitelj Bauer, prema usmenoj predaji, došla je u Vukovar u prvoj seobi nakon dolaska Turaka 1699. godine. Obitelj Bauer kroz generacije je imala radionice opanaka koje su izvozili na Orijent. Djed Ivan Bauer bio je veliki meštar opančarskog ceha. Antun Bauer rođen je 18. kolovoza 1911. godine u Vukovaru u Vlastelinskom prolazu br. 1 u lijepoj baroknoj prizemnici. Kasnije se seli u Samostansku ulicu br. 4, ulicu koja vodi uzbrdo do samostana, crkve i gimnazije. Osnovnu školu pohađao je 1918. u Vukovaru. Prije 1918. Vukovar je bio izrazito hrvatski grad u kojem je dominirao “Hrvatski sokol”, kojega je član bio i dr. Antun Bauer.
Kako je na gimnaziji bilo i srpskih profesora , dr. Bauer je zbog svoje pripadnosti imao probleme tijekom školovanja. Zbog toga prelazi na školovanje u Osijek, gdje i završava gimnaziju u sjemeništu. Pored sjemeništa je bio gradski muzej. Tada počinje njegov prvo zanimanje za muzeje i muzejsku građu. U zborniku đačkog društva “Prosvjeta” izlaze njegovi prvi radovi (plakete). 1930. godine odlazi na studij povijesti umjetnosti i arheologije. Na predavanjima prof. Viktora Hoffillera na stolu je vidio slike vučedolske keramike i zainteresirao se za njih. Pomagao je profesoru Hoffilleru u sređivanju antičke zbirke i spašavanju biblioteke Arheološkog instituta. Diplomirao je kod prof. Schneidera s temom “Starohrvatska umjetnost” i prof. Hoffillera “Grčka arhitektura”. Dobiva stipendiju za jednu godinu postdiplomskog studija u Beču. Doktorat mu je prihvaćen u Beču ali kao stranac morao bi platiti veliku svotu pa se vraća u Zagreb i tu doktorira.
1935. postavljen je za prvog asistenta na Arheološkom instintutu. 16.05. 1940. godine u Zagrebu , vjenčao se s Antonijom Bauer koja mu bila velika podrška u njegovu radu. Bio je inicijator i osnivač mnogih muzejskih institucija, među kojima je prva Gipsoteka 1937. (danas Gliptoteka HAZU), čiji je ravnatelj bio do 1952. Osnovao je Galeriju umjetnina u Osijeku (1940./1941.). Njegovom zaslugom osnovan je i Arhiv za likovnu umjetnost (1944.), zatim Muzejski dokumentacijski centar (1955.), gdje je također bio ravnatelj od 1964. do 1976. godine. Nadalje bio je ravnatelj Hrvatskoga školskog muzeja. II. svijetski rat odgodio je zamisao o osnivanju vukovarskog muzeja. Međutim, već 1946. godine dr. Bauer intenzivira aktivnosti i gradske vlasti donose načelnu odluku o osnivanju muzeja.
Početkom 1948. godine Gradski narodni odbor prihvatio je Bauerovu predstavku i osnovao je Gradski muzej Vukovar, a doktor Bauer izgradio je okvirni prijedlog za prve zbirke. U početku zbirka je smještena u zgradi Diližansne pošte, pod svodovima. Zaslugom dr.Bauera Vukovar je imao veliki fond umjetnina od 1648 komada(prema popisu koji je 1997.priredio sam donator).Među tim djelima najznačajnija su ona “hrvatske moderne”.Tako je Zbirka Bauer u Vukovaru postala nezaobilazni punkt za proučavanje hrvatske umjetnosti. Rad Galerije stručno je praćen bogatim arhivom za likovnu umjetnost. Kao ravnatelj gliptoteke spasio je od uništenja Fernkornov spomenik bana Jelačića, koji je ponovo postavljen na Trg bana Jelačića 1991. godine. No, 1991. nad gradom se nadvija crni oblak rata…. Muzej i zbirka opustošeni su i opljačkani. Kao ratni plijen umjetnine se odvoze u Novi Sad. Nakon uspostave mirne reintegracije, dr. Antun Bauer posjetio je Vukovar 1998. godine i svladan emocijama rekao : ” Sjedio sam u kolima i nisam se usudio izići. Vozili su me kroz Samostansku ulicu Sve za što sam bio vezan mladenačkim godinama više ne postoji. Vratio sam se bolestan od neizrecive tuge.”moga djetinjstva. Ondje je bila naša kuća. Sve kuće u ulici su srušene, i crkva, i gimnazija, strahota…. Dr. Antun Bauer umro je 9. travnja 2000. u bolnici Sestara milosrdnica u Zagrebu, u 89. godini života ne dočekavši povrat umjetnina iz Srbije u svoj rodni grad. 9. siječnja 2001. godine postignut dogovor između vlasti Republike Hrvatske i Srbije o povratu vukovarskih umjetnina u grad.
Rekli su o radu Antuna Bauera:
“On je shvatio da kao stručnjak blizak brojnim umjetnicima u svojim rukama čvrsto drži svoju inicijativu i ovu svoju šansu ambiciozno provodi u djelo”.
(Mr.Božo Biškupić).
“Antun Bauer je nadasve skupljač. Iza toga će postati kolekcionar. Prvo je skupljao nepovijesne iverke tragajući za iskonima. Onda je počeo sabirati sve što je moglo svjedočiti o povijesti ljudskoga duha.”
( Vladimir Maleković).
” Dr. Antun Bauer zauzima istaknuto mjesto među pionirima muzeološke zamisli u Hrvatskoj i u ovome dijelu Europe.”
(Dr. Ivo Maroević)